REZIME
Članovima Redakcionog odbora i meni lično, pripala je izuzetna obaveza i čast da obilježimo ovaj značajan jubilej. Želio bi u ovom skromnom dijelu istači nekoliko premisa koje čine prepoznatljiv kvalitet travničke bolnice.
- Po ljudskim resursima, Bolnica je sem zdravstveno kurativnog i odgojnog, cijelo vrijeme i edukacioni centar za sve profile medicinara. Danas na mnogim univerzitetskim i medicinskim centrima nekadašnji učenici “ travničke škole medicine “ su nosioci zdravstvene znanosti.
- Intelektualno promišljanje i duhovnost medicinara u svakodnevnom životu se prožima sa travničkom sredinom. Veliki broj liječnika nisu bili travničani po rođenju, ali uzajamno oplemenjivanje je stvaralo jedan vrlo suptilan i skladan odnos.
- Plemenite ideje humanizma i altruizma su nit koja se od prvog doktora i direktora travničke bolnice dr. Zauderera proteže generacijama do današnjeg dana. Nesebičnost i požrtvovanje koje su krasile prvog liječnika Travničana, dr. Hafizadića su osobine koje i današnji liječnici i medicinsko osoblje imaju za uzor.
Sve najljepše što su u humani poziv liječnika ugrađivali dr. Zauderer, dr. Rozensweig, dr. Rakigjija, dr. Zukić, dr. Kreho, dr. Čatić, dr. Hubjar i drugi, je svoju punu vrijednost i potvrdu iskazala sadašnja generacija u najtežem ratnom periodu od 1992-1995. godine.
Iako duboko frustrirani ratnim strahotama i ličnim sudbinama, liječnici i osoblje su ostali svetionikom humanosti i brige za ljudsko biće. Zbog toga su mogli na isti način i sa istom ljudskom brigom da zbrinjavaju pripadnike svih vojski sa područja srednje Bosne.
- Razvitak i stasanje Bolnice je prošlo kroz nekoliko faza. Posebno treba istači period od 1960- 1990. godine kada nastaju nove discipline ( službe) koje praktično čine odvojene kolektive u okviru Bolnice i tadašnjeg Medicinskog centra Travnik. Ovakav naćin organizovanja je nakon perioda uspona pojedinih službi a u uslovima samoupravljanja u okviru Medicinskog centra, postao vrlo upitan i ograničavajući za razvoj Bolnice kao cjeline. Raditoga, a naročito nakon ukidanja OUR-ske organizacije Medicinskog centra Travnik, 1991. godine, Bolnica prelazi na novi sistem organizacije koji se posebno efikasnim pokazao u ratu. Karakteristike novog sistema su:
- Smanjivanje broja kreveta na optimalan broj ( 300 ) kako bi podigli bolnički standard na nivo evropskih zemalja.
- Ujednačen razvoj postojećih službi i uvođenje novih disciplina: ORL, Okulistika, Ortopedija, Infektivno, Patologija.
- Etabliranje najsavremenijeg pristupa u tretmanu vitalno ugroženih svih kategorija bolesnika uz permanentno prisustvo vrhunskih stručnjaka.
- Kadrovsko i materijalno jačanje bazičnih disciplina u Bolnici:
Biohemijsko-hematološki laboratorij, Radiologija, Transfuzija, Mikrobiologija.
- Permanentna edukacija u zemlji i inostranstvu svih profila zaposlenih.
- Podržavanje saradnje sa univerzitetskim centrima, kantonalnim bolnicama i drugim medicinskim ustanovama.
- Usvajanje nove tehnike i znanja iz domena endoskopskih operacija, uvođenje ERCP i interventne gastro i kolonoskopije.
- kompjuterizacija – internet i telemedicina.

Za sve naprijed navedene sistemske odrednice postoje odlično educirani i motivirani kadrovi koji djeluju u okruženju koje podržava ove napore.
U treči milenij ulazimo sa građevinski skoro završenom rekonstrukcijom zgrade i instaliranom najsavremenijom opremom u mnoge segmente Bolnice:
- najsavremenijim centrom za dijalizu u Bosni i Hercegovini
- najsavremenijom dijagnostičkom opremom CCT i RTG aparat
- litotriptorom zadnje generacije
Bolnica raspolaže sa stručnjim kadrom koji je obučen da opslužuje ovu tehničku opremu.
Ovakav progres dostignut je angažiranjem Holandske Vlade, Federalnog Ministarastva zdravlja, a posebno Kantonalnog Ministerstva zdravlja na čelu sa prim. dr. Azrom Idrizbegović, kojima i ovom prilikom izričemo zahvalnost za brigu i pruženu podršku.
Kroz dugu tradiciju od stotinu godina travnička bolnica je izrasla u značajan regionalni medicinski centar koji danas djeluje kao kantonalna ustanova. Human odnos prema čovjeku i njegovom zdravlju bez razlike na vjersku, nacionalnu, stalešku ili bilo kakvu drugu pripadnost nit je koja se bez prekida provlači kroz razvoj ove ustanove od njenih početaka do danas.
S puno respekta podjetit ćemo se još jedamput na dosadašnje upravnike-direktore koji su kao čelni ljudi ove ustanove obilježili pojedine periode njenog postojanja i svojim pregalaštvom utkali u Bolnicu progresivne pomake, sa čime se mi danas ponosimo.